Korak po korak vodič za proizvodnju bukovače

Bukovača je gliva koju još nazivaju i ostrigar.Veoma je prijatnog ukusa,tražena na tržištu i cena joj je nešto veća nego šampinjonima.Širenje uzgoja bukovače može da ugrozi čuvene šampinjone.
Postoji nekoliko razloga za to:

- jednostavno se uzgaja
- uzgaja se na različitim podlogama,
- velika tolerancija prema temperaturi, od 5 do 30°C,
- nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona,
- ima velike prinose
- prilično je otporna na bolest i štetočine,
- odličnog je ukusa

Za gajenje bukovače potrebna je optimalna temperatura(oko 18C ) i konstanta veoma visoka vlažnost vazduha.

Prostori se moraju obavezno provetravati i da imaju obezbedjenu potrebnu količinu svetlosti.

Kako bi ste obezbedili temperaturu,leti se prostorija moga hladiti,provetravanjem i ovlažavanjem,a u zimskom periodu se mora dogrevati.

Na 50 m² može se smestiti oko 800 vreća iz kojih rastu gljive.

Uzgoj možemo svrstati u dve faze

   

1.faza od dana punjenja vreća sa supstatom i miceljem 21-30 dana,vreće se drze na propisanoj temperaturi,bez osvetljenja i vlaženja i mogu biti složene jedna na drugu,jer iz njih još uvek nerastu gljive.

2.faza Kada se završi prva faza potrebno je da veće uredno složite kako se može obavljati berba,probušiti vreće,kako bi kroz otvore počele da rastu gljive.Od tada je potrebno paziti na vlagu,temperaturu,svetlost i ventilaciju.

Ispred usisnog ventilatora postaviti filter ili gustu mrežu koja će sprečavati ulazak insekata.
Kod odabira ventilatora potrebno je voditi računa o kapacitetu uzgoja, odnosno broju vreća u uzgajalištu.
Prema literaturi i praksi navodi se da za 1 m3 supstrata potrebno je na sat dovoditi 10 m3 vazduha.
Konkretnije, 20 vreća sa supstratom, sadržava oko 1m3 supstrata, te stoga zaključak je da na svakih 20 vreća supstrata potrebno je na sat vremena dovoditi 10 m3 vazduha.

Supstrat za uzgoj bukovača može pripremati sam uzgajivač, ukoliko raspolaže sa adekvatnim dovoljno velikim prostorom za smještaj bačvi i posuda u kojima se moći slama ( i piljevina), te ukoliko raspolaže sa dovoljno vremena i radnom snagom, a sve prema uputama naručitelja, koji će pokazati i naučiti uzgajivača kako se pune vreče sa supstratom i micelijem.

Ukoliko uzgajivač želi, može ugovoriti isporuku gotovih pripremljenih vreća sa supstratom i zasijanim micelijem, ukoliko nema potreban broj posuda za močenje slame ili dodatni prostor gdje će se to raditi.
Bez obzira, punio vreće uzgajivač samostalno ili će preuzeti gotovo napunjene vreće, dužan je sam pravovremeno osigurati potrebnu količinu slame koja će biti utrošena prilikom punjenja vreća. Podrazumijeva se dakle, da uzgajivač, pravovremeno pronađe gdje ima za kupiti slame, te da ugovori što jeftiniji prijevoz slame i njezin istovar, te da i sam učestvuje u tome.
Najčešće se kao osnovni sastojak za pripremu supstrata upotrebljava pšenična slama. Ona mora biti potpuno zdrava, što se vidi po njezinoj zlatnožutoj boji te suhim i pucketavim vlatima. Supstrat pripremljen od vlažne, trule i pljesnive slame neće dati dobre rezultate.

Kod mladih gljiva rub klobuka je zavrnut prema, a zatim se postepeno izravna. Bere se kada rub klobuka dođe u ravninu, boja gljive malo posvjetli, a na mjestu gdje je klobuk vezan sa stručkom, raširi se bijela navlaka od hifa. Kako gljiva dostiže navedenu fazu rasta, uskoro će započeti i izbacivati spore u obliku belog praha.

Berbu treba započeti pre izbacivanja spora. Prerasle gljive počinju menjati oblik i postaju levkastog oblika, ili rub postane valovit.
Zrele gljive se pažljivo odlome sa vreće tako da se celi stručak uhvati rukom i lagano zakrene levo-desno. Gljive ne treba rezati nožem, jer se na ostacima stručaka može vrlo brzo pojaviti zelena plesan.

Prinos gljiva se računa na bazi težine vlažnog supstrata, a kreće se od 15 do 30 %, zavisi od uzgoja i stručnosti uzgajivača.
Iskorišten supstrat se može iskoristiti kao odlično organsko djubrivo.

Da li gajite bukavaču?Kako?Na koji način?Pišite....